Što rade sudski savjetnici

Prema članku 118. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01 – ispravak, 76/10, 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14; dalje – Ustav RH), sudačka dužnost povjerava se osobno sucima.
Odredbom stavka 2. istog članka Ustava RH propisano je da u suđenju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom.

U Zakonu o sudovima („Narodne novine“, broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16 i 67/18; dalje – ZS) sudski savjetnici svrstani su u dio XI. – Sudski službenici i namještenici.

Člankom 108. ZS propisano je da broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova određuje ministar pravosuđa, koji pravilnikom propisuje potreban stupanj obrazovanja sudskih službenika i namještenika.
Zapošljavanje državnih službenika i namještenika u sudu, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima o državnim službenicima i namještenicima i općim propisima o radu.
Radna mjesta u sudovima mogu se popunjavati samo uz odobrenje Ministarstva pravosuđa te se kod prijama sudskih službenika i namještenika u sudove mora se voditi računa o zastupljenosti službenika i namještenika pripadnika nacionalnih manjina.

Prema članku 109. ZS, sud može imati sudske savjetnike, više sudske savjetnike i više sudske savjetnike - specijaliste.

Sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit.

Viši sudski savjetnik - specijalist može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je radila najmanje četiri godine kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje osam godina.

Viši sudski savjetnik u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje četiri godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

Viši sudski savjetnik - specijalist u Vrhovnom sudu može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit, koja je najmanje šest godine radila kao sudski ili državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.

Člankom 110. ZS propisan je način sudjelovanja sudskih savjetnika u suđenju pa tako, prema stavcima 1. i 2. tog članka, sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.
Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik, viši sudski savjetnik i viši sudski savjetnik - specijalist podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku.
Po ovlaštenju suca, sudski savjetnik, viši sudski savjetnik odnosno viši sudski savjetnik - specijalist objavljuje tako donesenu odluku. Ako ne prihvati nacrt koji mu je podnio sudski savjetnik, viši sudski savjetnik odnosno viši sudski savjetnik - specijalist, sudac će sam provesti postupak.

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka:

u parničnim postupcima u sporovima za isplatu novčane tražbine ili naknadu štete u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna te u trgovačkim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna,
u radnim sporovima proizašlim iz kolektivnih ugovora,
u upravnim sporovima u kojima se odlučuje o tužbama u predmetima koji se rješavaju na temelju pravomoćne presude donesene u oglednom sporu, o tužbama protiv postupanja ili zbog propuštanja postupanja javnopravnog tijela i u upravnim sporovima u kojima vrijednost predmeta spora ne prelazi 100.000,00 kuna,
u ovršnim postupcima,
u ostavinskim postupcima,
u zemljišnoknjižnim postupcima,
u prekršajnim postupcima,
u izvanparničnim postupcima, osim u postupcima oduzimanja poslovne sposobnosti, razvrgnuća suvlasničke zajednice, uređenja međa i postupcima prema Obiteljskom zakonu,
u registarskim postupcima,
u skraćenim stečajnim postupcima,
o troškovima sudskih postupaka.

Sudski savjetnici, viši sudski savjetnici odnosno viši sudski savjetnici - specijalisti ovlašteni su na postupanje i donošenje odluka u pojedinim postupcima kada je to propisano posebnim zakonima.

U drugostupanjskom postupku i postupku po izvanrednim pravnim lijekovima sudski savjetnici, viši sudski savjetnici i viši sudski savjetnici - specijalisti izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluke.

Dakle, sudski savjetnici u skladu sa zakonom obavljaju niz poslova u sudovima - samostalno provode određene sudske postupke, izvješćuju o stanju spisa suce i sudska vijeća te pripremaju i predlažu nacrte sudskih odluka sucima.